Stolica je oduvek predstavljala neiscrpnu inspiraciju za dizajnere, kako u prošlosti, tako i danas...
Pored činjenice da nam pruža mogućnost sedenja i odmora, ona je i neizostavni element uređenja gotovo svakog enterijera. Zbog čega je ovaj komad nameštaja toliko važan, možda najbolje pokazuje podatak da, većinu svog vremena u budnom stanju, čovek provede upravo na stolici - trpezarijskoj, kancelarijskoj i dr.
Funkcija stolice vremenom se nije promenila, ali njen dizajn se razvijao paralelno sa razvojem društva, reflektujući razvoj tehnologije, arhitekture i industrijskog dizajna.
Dizajn stolica je bila preokupacija i mnogih arhitekata, upamćenih po neverovatnim formama i modelima, koje su i posle nekoliko desetina godina i dalje u trendu, jer njihov vrhunski kvalitet zauzima mesto u svim stilovima uređenja. Majkl Tonet (Michael Thonet), otac tehnike industrijskog savijanja masivnog drveta, zauzima posebno mesto među industrijski proizvedenim stolicama XIX veka.
Prošli vek je doneo niz autorskih primeraka kao što su stolica od šperploče Čarlsa i Reja Imsa (Charles & Ray Eames), Alvar Altova (Alvar Aalto) stolica broj 41 i Marsel Brojerova (Marcel Breuer) B3 stolica. Ero Sarinen (Eero Saarinen) kombinuje plastiku i aluminijum, Masanori Umeda (Masanori Umeda) koristi prepariranu tkaninu, a dizajn stolica u obliku šupljih sfera od fiberglasa i ojačanog poliestera Era Arnia (Eero Arnio) obeležile su šezdesete godine prošlog veka.
U savremenom društvu potrebe korisnika su raznovrsne i iz dana u dan se postavljaju novi zadaci dizajnerima. Sasvim sigurno će nas fascinirati novim idejama dizajniranih stolica u budućnosti…
Autor teksta: Milica DROBNJAK