Ne vole svi sukulenti samo sunce i toplotu. Neke vrste bez problema podnose sneg i niske temperature, dok druge hladne dane neće preživeti bez malo dodatne pažnje.
Sukulenti su poznati po svojoj izdržljivosti i sposobnosti da prežive u sušnim uslovima, ali to ne znači da su svi podjednako otporni na zimu. Ako planirate da ih gajite na otvorenom, važno je da izaberete odgovarajuće vrste i prilagodite negu klimatskim uslovima. Na Balkanu, gde se smenjuju topla leta i hladne zime, upravo ta razlika može biti presudna.
Dobra vest je da pojedini sukulenti mogu bez problema ostati u dvorištu tokom hladnijih meseci. Drugi će, međutim, zahtevati zaštitu ili preseljenje u zatvoren prostor.
Koji sukulenti mogu da prezime na otvorenom?
Neke vrste mnogo bolje podnose niske temperature od onih koje najčešće viđamo u saksijama na terasama. Među najotpornijima su:
- Sedum - poznat po izuzetnoj otpornosti, može da podnese mraz, a pojedine vrste i sneg.
- Sempervivum (čuvarkuća) - pravi je izbor za spoljašnje uslove, jer dobro podnosi niske temperature i lako se prilagođava različitim uslovima.
- Delosperma (ledeni cvet) - neke vrste odlično podnose sušu i hladnoću, pa su pogodne za kamenjare i sunčane delove dvorišta.
Sa druge strane, aloe vera, eševerija i krasula mnogo su osetljivije na hladnoću. Njih je tokom zime najbolje premestiti u zatvoren, svetao prostor.

Kako da sukulenti uspešno rastu u dvorištu?
Čak i najotpornije vrste zahtevaju odgovarajuće uslove. Ako želite da ostanu zdrave i tokom zime, obratite pažnju na nekoliko važnih detalja.
1. Sunčano mesto je najbolji početak
Većina sukulenata voli svetlost i sunce, pa im najviše odgovaraju južni i jugozapadni delovi dvorišta. Idealno je da imaju najmanje šest sati direktne sunčeve svetlosti dnevno, mada potrebe zavise od konkretne vrste.
2. Drenaža je važnija nego što mislite
Sukulenti ne podnose zadržavanje vode oko korena. Previše vlage može dovesti do truljenja, a problem postaje još izraženiji tokom hladnih meseci. Zato birajte rastresitu, dobro dreniranu podlogu, uz dodatak peska ili šljunka. Podignute leje i kamenjari takođe mogu biti dobro rešenje, jer omogućavaju lakše oticanje viška vode.

3. Zaštitite ih od jakog mraza
Otpornost na hladnoću razlikuje se od vrste do vrste, pa je važno da proverite koje temperature konkretna biljka može da podnese. Kada se najavljuju jaki mrazevi, osetljivije biljke zaštitite agrotekstilom, dok saksije možete premestiti na zaklonjeno mesto. Za dodatnu zaštitu mogu poslužiti hladni okviri ili dobro provetreni plastenici.
Vrste koje ne podnose niske temperature najbolje je uneti u svetlu prostoriju, na verandu ili u odgovarajući zatvoren prostor.
4. Zimi im je potrebno manje vode
Sukulenti skladište vodu u svojim listovima i stabljikama, pa im nije potrebno često zalivanje. Tokom leta učestalost zavisi od temperature, vrste i uslova u kojima rastu, dok se zimi zalivanje uglavnom znatno smanjuje.
Ipak, nemojte se strogo držati pravila da ih zimi nikada ne treba zalivati. Proverite da li je zemlja potpuno suva i prilagodite zalivanje temperaturi i stanju biljke. Posebno vodite računa o tome da se voda ne zadržava u zemljištu, jer kombinacija vlage i hladnoće može biti pogubna za koren.

Da li sukulente treba prihranjivati?
Sukulenti nisu naročito zahtevni kada je reč o đubrenju. Tokom proleća i leta možete povremeno koristiti razblaženo tečno đubrivo namenjeno kaktusima i sukulentima, u skladu sa uputstvom proizvođača. Tokom zime, kada je rast većine vrsta usporen, prihrana uglavnom nije potrebna.
Uz pravilan izbor biljaka, dobro zemljište i odgovarajuću zaštitu, sukulenti mogu biti lep i dugotrajan deo dvorišta čak i u hladnijim krajevima. Sedum i čuvarkuća posebno su zahvalni izbori za spoljašnje uslove, dok će osetljivije vrste ipak radije provesti zimu na toplom. Ispostavlja se da ni među sukulentima nisu svi ljubitelji zimskih čarolija.