„Došla je zima, duga i hladna...“, može se zamisliti kao muzička podloga ovih dana, dok razmišljamo kako da je učinimo što prijatnijom i ugodnijom…
Rasprave o tome koji način grejanja je najbolji, najekološkiji, najzdraviji, najekonomičniji, naj... naj... uglavnom su jalove, a mišljenja podeljena.
U ovom tekstu ćemo se baviti podnim grejanjem, tačnije parketom na podnom grejanju. Zbog higroskopnosti drveta i dimenzijske nestabilnosti usled promena relativne vlažnosti vazduha i temperature, ustalilo se mišljenje u (laičkoj) javnosti da je polaganje parketa na sistem toplovodnog podnog grejanja u najmanju ruku rizično, a usled povišene temperature očekivano je rasušivanje drveta i pojava pukotina. A da li je zaista tako? Višedecenijska praksa i dobra iskustva, kao i opsežna istraživanja na ovu temu govore sasvim suprotno.
Naravno, samo pod uslovom da se ispoštuju svi tehnički zahtevi za montažu i puštanje u rad sistema podnog grejanja i ako se odabere adekvatan parket. Najveće zamerke podnom grejanju su mogućnost dizanja prašine i pojava alergija, kao i specifična tromost nogu koja se javlja zbog toplotne inverzije (ljudsko telo je naviklo da mu je gore toplije, dok je kod podnog grejanja obrnut slučaj).
Zbog svoje specifične konstrukcije najbolje su se pokazali dvoslojni parketi čija debljina je nešto tanja (obično se kreće između 9 i 13 mm) kako bi se smanjio toplotni otpor i povećala toplotna provodljivost. Pored njih, mogu se koristiti i troslojni parketi čija je stabilnost takođe izuzetna. Masivni parket se ne preporučuje za polaganje na podno grejanje zbog veoma velike opasnosti od deformacije. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da temperatura merena na površini parketa ne bi trebalo da prelazi 25oC, te da relativnu vlažnost vazduha treba održavati između 50 i 65% (preporučuje se preko 60%) kako bi se izbegla pojava zazora i pukotina. Prilikom polaganja obavezno lepiti parket celom površinom na podlogu trajnoelastičnim lepilima koja se ne izrađuju na vodenoj osnovi.
Parket na podnom grejanju ne treba prekrivati tepisima niti tapisonima, jer se ispod njih razvija viša površinska temperatura nego kod otvorenog poda, što dovodi do intenzivnijeg rasušivanja drveta i pojave većih pukotina.
Sve o podovima na www.podovi.org
Autor teksta: Isidora Gordić