Arhitektura enterijera je i dalje primarno polje istraživanja, studije i razmišljanja, kada govorimo o direktnom uticaju na svakodnevne živote ljudi.Ona ima specifičan zadatak – da osnuje i definiše, bojama i detaljima, prostorima i okruženjima, porodicama i prijateljima, specifičan svet za svačiji život.
U posebnom trenutku poput ovog, kada je interesovanje za različite discipline dizajna poraslo, sa dualnim fokusom na arhitekturu i dizajn, i dalje ne postoji krucijalno priznanje za ovu disciplinu, koju posebno praktikuju mladi ljudi, i to ne samo u Italiji. Ovo je činjenica, jer je arhitektura uvek bila prvo polje prakse koje su svi dizajneri želeli da savladaju i u kom su dobili svoje prve angažmane.
Samim tim, dok je ova disciplina i dalje ključna za profesionalni razvoj, ali i ekonomiju, postoji samo nekoliko krucijalnih prilika za naglašavanje ove često veoma prefinjene i kulturne discipline. Tokom proteklih pedeset godina, prilike za ovo su bile veoma retke, kao i same prilike za realno razmišljanje na ovu temu. Danas, potreba za ovakvim radovima, koje bi sprovele broje uvažene arhitekte, kako mlade tako i one koje više nisu u cvetu mladosti, i dalje postoji. Izložba koja će se fokusirati na vrhunski prikaz prefinjenih, eksperimentalnih i originalnih radova odabrane grupe autora, bila je više nego neophodna, a morala je biti efikasna, koliko god da je to moguće.
Salone del Mobile.Milano, mesto za eksperimentisanje, posao, inovacije i kulturu, preuzeo je važnu ulogu, velikom izložbom na XXI Triennale. Sa Bepe Finesi kao kuratorom, Rooms.New Domestic Landscapes izložba predstavlja nam arhitekturu enterijera u interpretaciji 11 vodećih dizajnera, koji su obradili najznačajnija pitanja savremenog društva, koje je identifikovao filozof Frančesko Katalučio.
11 vrhunskih dizajnera Umberto Riva, Alesandro Mendini, Manolo De Đorđi, Lazarini & Pikering, Mara Laudani i Marko Romaneli, Andrea Anastasio, Fabio Novembre, Duilio Fote, Elizabeta Teragani, Karlo Rati i Frančesko Librici.
1 glomazni uvodni prostor – sa slikama, skicama i modelima primarnih projekata iz istorije italijanske arhitekture enterijera
11 soba – delo 11 arhitekti, za različite funkcije i projektovane upotrebe, oslanjajući se na odabrane filozofske horizonte i teme koje istražuju savremeni pisci
Postavka: Đani Filindeu
Grafika: Leonardo Sonoli
Mesto: Triennale di Milano, “Curve”
XXI Internacionalna izložba Triennale di Milano “21. vek. Dizajn posle dizajna”
2016.godine, posle dvadesetogodišnje pauze, Internacionalna izložba Triennale di Milano, ponovo se vraća u život. Sve je počelo u Monsi, 1923.godine, da bi se deset godina kasnije preselilo u Milano – njena svrha bila je istraživanje urgentnih i popularnih tema koje se tiču društva.
Tradicionalni prostor u kom se održava, Palazzo dell’Arte, sada je referentna tačka milanske kulturne scene: tu se nalazi Triennale Design muzej, organizuju se internacionalne izložbe, tu je smeštena specijalistička biblioteka, pozorište i rekreativni prostor za posetioce svih godina.
Izložba 21.vek. Dizajn posle dizajna
Proteklih nekoliko dekada dvadesetog i dvadeset prvog veka, videle su miran rast dizajna, kao vrednog alata konstantno rastućeg globalnog tržišta. Uloga i status dizajnera postali su sve više priznati, unutar i van velikih kompanija, od strane globalne javnosti, zbog značaja usluga koje mogu ponuditi. Ovo je više primenljivo za dizajnerske kompanije, odnosno one koje su dizajn učinile svojim esencijalnim faktorom, u svom takmičarski nastrojenom postojanju.
Konsolidacija novih tehnologija komunikacije, obeležena redukcija u povezanim troškovima, porast individualne mobilnosti i prisustvo zajedničkog jezika, morali su da pronađu kreativni ventil za projektovanje anksioznosti i prisustva alternativnog tržišta zahvaljujući internetu – dizajneri su dobili slobodnu vladavinu po pitanju svih ambicioznih i inovativnih rešenja, bez sputavanja po pitanju produkcije. U ovom kontekstu, istraživanje je prestalo da biva samostalna praksa, odnosno bi-direkciona akcija između dizajnera i klijenta i ono postaje kružna aktvnost, koja traži različite veštine, kulture, umetnost, filozofiju, tehnologiju i dizajn.
Odabirom ove teme, Triennale predstavlja ambiciozni izazov trenutnom i očiglednom kolapsu savremenog sveta, svim svojim kontradikcijama i nedoslednostima. Njegov cilj je određivanje novih značajnih tačaka, za istraživanje osnova predstojećih kultura. Dizajn, poput sveta duhovnog i bihevioralnog, je odabrani medijum za dizajnere i agente, za izazivanje i istraživanje svakog mogućeg nagoveštaja prave inovacije i nove stvarnosti.
Pitanja koja će dobiti odgovore:
1. Kako se uloga dizajnera menja u ovom kontekstu?
2. Kako možemo naglasiti kompleksni ekosistem, kao rezultat konfrontacije tipične logike masovne proizvodnje i novih formi post-fordske organizacije?
3. Kako možemo opisati profil dizajnera, s obzirom na sve jaču povezanost sa formama društvene inovacije, uključujući zajednice, regione i lokalnu kulturu?
4. Koje stvari, koji gradovi, koje zajednice želimo da prenesemo našim naslednicima?