Kada želite da osigurate svoj dom, morate uzeti u obzir brojne aspekte i mogućnosti obezbeđivanja, a kapija je jedan od njih. U ovom tekstu vam predstavljamo korisne savete koje treba primeniti prilikom kupovine i ugradnje kapije sa elektromotornim pogonom, koja će bezbedno i lagodno štititi vaš posed.
Težina kapije je stavka koja uglavnom diktira izbor motora. Kod kapija sa većom težinom potreban je i jači motor kako bi mogao da ih pokreće. U prodaji se nalaze motori za različite težine kapija od 300 do 2-3000 kg. Pravilo je da ono što uz manju ili veću uloženu snagu ne može da pokrene muška ruka, ne može ni motor.
Kapija bi trebala da bude prava linija celom svojom dužinom, bez uvijanja materijala. Treba predvideti i noseću metalnu cev za zupčastu letvu ili zglob kod motora za krilne kapije.
Donje vođenje kapije je uglavnom primarna stavka kod kliznih kapija, ali nije ni zanemarljiva kao radijalno vođenje kod krilnih kapija. Kod kliznih kapija donje vođenje može biti po šini postavljenoj na zemlji uz pomoć točkića ili na konzolama sa šlicovanom vođicom.
Pri izboru šine treba voditi računa da ona bude od debljeg materijala i to posebno kod težih kapija kako se ne bi deformisala nakon nekog vremena. Ako se šina spaja zavarivanjem, što je najčešći slučaj, treba voditi računa da varovi budu obrušeni sa klizajuće strane, jer najsitnije izbočine na metalu kod osetljivijih motora mogu izazvati smetnje u radu, kao što su zaustavljanje kada točkić dođe do kritičnog mesta. Gornja površina šine treba da bude ravna linija bez udubljenja i izbočina usled neravnog terena, tako da se nameće izrada podloge u formi ravne armirane betonske grede duž cele dužine vođenja. Kod lakših kapija uz deblju šinu nivelacija se može izvesti podmetanjem metalnih kajli, a nivelaciju je najbolje kontrolisati pomoću zategnutog konca između krajnjih tačaka.
Teren na kome se izrađuje kapija u idealnim slučajevima ne bi trebao da ima pad, a ako konfiguracija terena diktira drugačije, trebalo bi taj pad što više ublažiti u fazi pripremnih betonskih radova.
Treba predvideti i mali temelj za motor koji bi trebao da bude dubine oko 500mm i površine oko 500x500mm, a može se i uvesti i kablovska instalacija kroz centar rebrastim crevom.
Izbor odgovarajućih točkića kojih ni u kakvom slučaju ne bi trebalo biti više od dva, diktira težina kapije i geometrijski oblik preseka vodeće šine. Proizvođači ovih delova nude točkiće za različite težine kapija i oblike šina.
Gornje vođenje kod klizne kapije treba po mogućnosti da bude u jednoj tački kapije, duplirana vođenja dužinom kapije mogu izazvati njeno zapinjanje i kasnije smetnje u kretanju usled plastične deformacije i dejstva spoljne temperature. Na kraju radova kapija bi trebala da ide nesmetano ručnim pokretanjem, bez zapinjanja i većeg trenja.
Napajnje motora i prateću instalaciju je najbolje predvideti u pripremnim radovima. Presek kabla od table sa osiguračima do samog motora treba da bude od 1,5 do 2,5mm punog preseka. Treba predvideti i kabal do signalne lampe koja bi trebala biti na stubu kapije, ona sa motorom treba da bude povezana jednim strujnim kablom 3x1,5mm i jednim koaksijalnim kablom RG-6 (kao za kablovsku televiziju) za antenu daljinskih upravljača. Takođe treba da postoji i međuveza između stubova kapije, pogotovo kod krilnih kapija sa dva krila. Ovaj kabl može da bude 5x1,5mm sa još jednim kablom pored njega sa više od 2 parice (4 žice) preseka od 0.22mm do 0.8mm. Ovaj kabl služi za povezivanje fotobarijera za sprečavanje slučajnog zatvaranja kapije kada automobil stoji između subova.
Montažu motora, ako niste sigurni kako da je možete izvesti na pravilan način, je najbolje prepustiti profesionalcima. U svakom slučaju ako se odlučite za samostalnu montažu treba pratiti uputstva za montažu do tančina, a ono što ne piše u uputstvu je najbolje da pitate profesionalce.