The Ramble "Divlja bašta" centralnog parka u Njujorku (jedna od tri šume usred centra grada) sve do danas ostaje jedno od najkontroverznijih delova Centralnog parka.
Šta je to što ovih 15 hektara zelenila čini tako posebnim, je pitanje koje se nameće. Ramble šumarak se prostire između velikog travnjaka (i zamka Belveder) na severu, i Velikog jezera na jugozapadu. Još tokom izgradnje parka (1860 godine) ovaj deo se smatrao zaostavštinom prirodnog pejzaža Menhetna, deo koji obiluje autohtonim biljnim vrstama, iznenađujuće nemirnog terena koji je čas skriven i stenovit sa jako grubim crtama, a čas miran i blagog nagiba, poput livada u Škotskoj.
Kroz ovaj deo parka prolazi veštački potočić Gil (The Gill) koji se uliva u Azalea jezerce (Azalea pond) , na čijim obalama se "šepuri" ružičasta azaleja stara stotinu godina. Odatle se uliva u Veliko jezero, i celom svojom dužinom ova rečca deli Ramble šumarak na dva dela. Vodiči parka kažu da je avantura pratiti ovaj potok od njenog izvora, do mesta njenog ulivanja, jer žubor vode i romantične slike (koje rečica kleše u ovom terenu) stvaraju inspiraciju mnogim posetiocima. A inspiracija je ono što ovaj deo parka itekako izdvaja od drugih delova Centralnog parka. U jednom periodu istorije livade Ramble parka su se zvale fruited plaines i čak smatraju najopasnijim delom Centralnog Parka. Pa sve je počelo tokom 20-tih godina prošlog veka. Ovaj period nije bio poznat samo po uvođenju prohibicije, neravnopravnosti polova i rasnoj netrpeljivosti prema crncima. Može se reći da se mržnja i osuđivanje prenosilo i na ljude homoseksualnog opredeljenja, a Ramble je predstavljao glavno "sastajalište" gej Njujorčana i dugo je smatran, usled nerazumevanja i opšte konzervativnosti u tom periodu, nedostojnim i najopasnijim delom parka. Čak su određena mesta Ramble-a bila poznatija pre po svojim pogrdnim nazivima nego po svojim pravim. Jedno takvo mesto je travnjak u severnom delu Ramble-a, nazvan "fruited plain" ("fruit" je pogrdan sleng naziv za gej muškarca, a "plain" je ravnica) Danas, je to skoro drugi svet, svet zaborava, mada i dan danas mnogi ljudi smatraju ovaj deo parka jednim od glavnih repera burne gej istorije grada.
Fredrik Lav Olmsted je ovaj deo Centralnog Parka opisao kao mesto gde se splet svetlosti i senke isprepliću tako da stvaraju sliku dovoljnu da animira maštu, pokrene posetiočeve "male sive ćelije" i ostavi utisak misterije. U prilog tome govori vijugavi lavirint staza i puteva, namerno tako postavljenih da bi se ohrabrilo lutanje i podstakao avanturistički duh koji čuči u svakom od nas. U šetnji ovim stazama društvo će Vam praviti pravi potomci američkih starosedalaca. Tako se u ovom delu Centralnog Parka mogu sresti biljne vrste kao što su Nyssa sylvatica tj. tupelo (od indijanskih reči ito (drvo) i opilwa (močvara) ) američke sikamore, liriodendroni, gimnokladusi (Gymnocladus dioicus), plava magnolija (Magnolia acuminata). ali i par "stranaca" poput filodendrona i sofora.
Ako vas put odvede do Njujorka i Centralnog parka ne zaboravite da uživate i opustite se uz osećaj i zvuk prirode u samom centru Menhetna. Možda odlučite da se pridružite brojnim poštovaocima birdwatching-a, ako ste jedan od njih, jer im je ovo parče zelenila jedno od poslednjih utočišta. U svakom pogledu The Ramble će Vas oduševiti svojim skrivenim i mističnim tajnama, a zadržaće Vas svojom gostoprimljivošću i pitomom naravi.
Više o Centralnom parku Njujorka, možete saznati u novom broju Mini studio magazina.
Autor: Miodrag Aranđelović
Za savet pejzažnog arhitekte možete nam pisati na: office@ministudio.rs