Stručnjaci kažu da je potrebno da budemo spremni za još urbanizovaniji, a samim tim, mnogo depresivniji svet...
Čini se da arhitekte ne samo da dizajniraju kuće koje su moderne, funkcionalne i “zelene”, već sada moraju da brinu o mentalnom zdravlju ljudi u svetu. Dakle, kako se urbani život odražava na nečije mentalno zdravlje?
Neki vole život u velikim gradovima, urbani gradski život, dok drugi sanjaju o bekstvu u predgrađa i maštaju o sporijem tempu života. Svetska populacija raste alarmantno, a ljudi bez sumnje žive u mnogo naseljenijim naseljima nego ikada ranije. Graditelji grade kućice koje su rame uz rame i skoro da nema privatnosti, a to sigurno ne može da bude idealno za život i jedan je od vodećih uzroka urbanog stresa.
Ljudi se prirodno osećaju ugroženim kada vide da im prostor nedostaje, a to donosi stres. Šta mogu da urade arhitekte kako bi umanjili napetost koja se javlja u prepunoj urbanizaciji? Kako mogu da menjaju svoje dizajne, da bi se ljudi osećali kao da žive u otvorenim stanovima?
BOLJE PLANIRANJE I UPRAVLJANJE
Stručnjaci ističu da postoji razlika između gustine i teskobe. Studije imaju teoriju da tesan prostor vodi ka urbanom stresu više nego gustina naseljenosti. Oni kažu da čak i najgušće oblasti mogu biti projektovane na način koji omogućava da izgledaju kao slabo naseljene. Visoka gustina nije nužno loša stvar. U stvari, postoje prednosti visoke gustine stanovanja, kao što su dostupnost objekata i efikasnije korišćenje zemljišta. Uz pravilno planiranje arhitekte mogu da dizajniraju urbana gusto naseljena područja, ali bez osećaja pretrpanosti, samim tim se umanjuje i osećaj urbanog stresa.
Hajde da pogledamo malo dalje i vidimo na koje načine arhitekte mogu da osmisle pojedinačne zajednice/objekte, kako bi se smanjio osećaj urbanog stresa.
ZAJEDNICA SA JAVNIM PROSTORIMA
Jedan od glavnih negativnih efekata gustine je osećaj skučenosti. Urbanisti i arhitekte mogu minimizirati taj osećaj projektovanjem zajednice sa otvorenim prostorima i parkovima koji se nalaze među gradskom vrevom.
Pogledajte Njujork i Central Park, na primer. U središte napornog, brzog gradskog života Njujorka sedi jedan od najlepših parkova. Central Park nudi mentalno utočište svojim ogromnim, otvorenim, zelenim površinama, dajući stanovnicima grada mesto za opuštanje u prirodnom ambijentu. U suštini, zelene površine su odlične za zdravlje ljudi. Zelene površine obezbeđuju prostor za vežbe, prostor da doživite prirodu, prostor za vraćanje tela, uma i duše i prostor za mir. Socijalne interakcije zelenih površina su imperativ, a trebalo bi da budu uključene u svakom urbanističkom nacrtu.
PAMETNO KORIŠĆENJE KROVOVA ZA SMANJENJE STRESA
Neki gradovi ne poseduju oblasti sa zelenim površinama, i izgleda da nema prostora za stvaranje ovih park sistema ili rekreativnih područja. To je podstaklo inventivne arhitekte da već postojeće prostore, kao što su krovovi, pretvore u zelene površine, vrtove i rekreativne površine.
Zeleni krovovi su popularan izbor među nekim eko - svesnim dizajnerima /arhitektama. Lako je videti zašto, kada se pogledaju sve pozitivne prednosti koje bašta na krovu može da pruži, lokalno - gajenje organske hrane, obezbeđivanje zdrave vežbe i pružanje temperature i hidrološke kontrole. Takođe, baštovanstvo se pokazalo da značajno smanjuje stres i depresiju. Zaista, trend korišćenja krovova kao otvorenih, zelenih životnih prostora svakako ima ulogu u smanjenju urbanog stresa.
DIZAJN ZGRADE
Arhitekte su postale veoma inventivne kada je u pitanju dizajniranje objekata koji čine da se posetilac oseća opušteno i relaksirano. Mnoge arhitekte shvataju tajnu uspešnog smanjenja stresa i kako urbane zgrade oblikuju ljudsko iskustvo. Dizajniranje zgrade u kojoj ljudi imaju osećaj pripadnosti, gde se osećaju ugodno je imperativ za smanjenje urbanog stresa. Arhitekte u dizajnu mogu uključiti dodavanje zelenih površina, poboljšanje funkcije zgrade kroz stepenice i način boljeg protoka saobraćaja, ugrađivanjem velikih prozora, visokih plafona i prirodnog svetla, stvaranjem multifunkcionalne oblasti u kojima ljudi mogu da pristupe brojnim aktivnostima. Ljudi provode većinu svojih dana na poslu i žive u velikim poslovnim zgradama, tako da mentalno blagostanje uvek treba razmotriti u dizajnu.
URBANA AKUPUNKTURA
Urbana Akupunktura je verovatno novi termin za većinu ljudi. U suštini, urbana akupunktura je teorija koja kombinuje urbani dizajn i kinesku akupunkturu. Sledbenici ove teorije gledaju na urbani dizajn kao na živi organizam.
Osnovni cilj je da se smanji stres u urbanoj sredini kroz male sanacije interakcije, kao što akupunktura radi na čoveku koji pati od određene bolesti. U suštini, urbana područja kojima je potrebna popravka primaju određene projekte izgradnje koje bi trebalo da izleči stres ili kvar. Arhitekta i urbanista, Manuel Sola Morales, skovao je ovaj termin, a izgleda kao nešto korisno za druge arhitekte - pogotovo što ne zahteva masovne urbane obnove, već se fokusira na manje projekte koji pomažu da se izleči veća celina.
Stanovništvo sveta ubrzano raste, mnogi ljudi su prisiljeni da žive u urbanim sredinama, a to dovodi do urbanog stresa. Videli smo da arhitekte imaju ključnu ulogu u smanjenju urbanog stresa i da njihovi projekti zaista pomažu ljudima da se osećaju opušteno, čak i u krcatim životnim situacijama.
Dizajniranjem otvorenih zelenih površina, pretvaranjem krovova u korisne oblasti, kao i pametnim projektovanjem zgrada - urbani stres može biti znatno smanjen.