Moderno graditeljstvo i arhitektura naglasak stavljaju na energetski efikasna rešenja koja, osim brige za životnu sredinu, imaju za cilj da poboljšaju kvalitet života stanara.
Jedna od takvih solucija su zelene fasade. Uživanje u prirodnom zelenilu nažalost je luksuz koji veliki broj ljudi ne može sebi da priušti, posebno u velikim gradovima.
Parkova i drugih zelenih površina je sve manje, a ubrzani gradski ritam često nam ne pruža dovoljno vremena za odlazak u prirodu. Savremena arhitektura zbog toga pokušava da unese prirodu u čovekov životni i poslovni prostor.
Jedan od načina kako se to može postići je primena živih, odnosno zelenih zidova koje nalazimo na spoljnim, ali i unutrašnjim zidovima zgrada. Takvi zidovi imaju sopstvene sisteme navodnjavanja i mogu biti postavljeni na zid ili biti samostojeći. Biljke rastu u supstratu koji se nalazi unutar zidnog modula.
Osim oblaganja celih zidnih površina, živi zidovi mogu se ugraditi i na pojedinačne elemente, poput stubova, dok se mobilni zidni paneli po potrebi pomeraju po prostoru.
Druga opcija su zelene fasade kod kojih zeleni pokrivač, najčešće biljke puzavice, rastu po fasadi objekta. Biljke su posađene u podnožju zgrade, a za površinu prijanjaju direktno ili se penju po konstrukciji koja služi kao oslonac. Zavisno od klimatskihh uslova i izbora biljaka, pojedinim zelenim fasadama trebaće nekoliko sezona da se u potpunosti razviju.
Bogato zelenilo na fasadi skriva od pogleda, ali i smanjuje buku iz okoline. Osim na stambenim i poslovnim građevinama, ovaj tip fasada sve češće susrećemo i na objektima, poput javnih garaža.